OBILJEŽEN SVJETSKI DAN AUTIZMA
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila kako bi se podigla društvena svijest, bolje razumjele i prihvatile osobe sa smetnjama iz spektra autizma, čiji je broj prema dosupnim informacijama u porastu, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.
Obilježavanje Svjetskog dana autizma, kao posebnog datuma, predložio je predstavnik Ujedinjenih nacija iz Katara, Moza Bint Naser. Ovaj dan namijenjen je okupljanju organizacija širom svijeta koje se bave temom autizma, sa ciljem da pomognu istraživanju, dijagnozi, tretmanu i prihvatanju osoba koje imaju smetnje iz spektra autizma. Predlog o obilježavanju ovog dana usvojen je bez glasanja na generalnoj skupštini Organizacije Ujedinjenih nacija kao dodatak prethodnim inicijativama UN-a, a sve u cilju unaprjeđenja ljudskih prava.
Autizam kao stanje uglavnom karakteriše slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, kao i ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Istraživanja pokazuju da nasljedni faktor ima značajnu ulogu u nastanku autizma, dodatno u kombinaciji sa nekim od sredinskih faktora. Međutim, važno je naglasiti da je svaka osoba priča za sebe i unutar svog stanja ima osobenosti koje su samo njoj svojstvene, te otuda i naziv spektar. Ovo upućuje na visoku senzibilisanost profesionalaca u radu, te potrebu za individualnim pristupom svakoj osobi.
U Crnoj Gori još uvijek ne postoji registar osoba sa poremećajima iz spektra autizma, ali se procjenjuje da ih u Crnoj Gori ima oko 4.000 u ukupnom broju stanovnika, a prema podacima kojima raspolaže Centar za autizam tj. Centar za rani razvoj, u ovom trenutku postavljena je dijagnoza za više od 300 djece.
U praksi su prisutna različita teorijska razmatranja i pokušaji objašnjenja spektra autizma. Prema istraživanjima, kako kažu, pionira u oblasti autizma - razvojnog psihologa Sajmona Barona Koena u pojedinim teorijama ustanovljeno je da „devojčice obično razvijaju empatiju ranije nego dječaci. Empatija uključuje i sposobnost da se prepoznaju misli i osjećanja drugih ljudi, kao i potrebu da se odgovori pravim emocijama. Nasuprot tome, dječaci su obično više zainteresovani za pravila i obrasce, analiziraju ih i kreiraju sisteme zasnovane na pravilima. Teorija ekstremno muškog mozga, koja je se koristi pri opisu dječaka sa spektrom autizma, pretpostavlja da ljudi s autizmom pokazuju ekstrem tipično muškog profila: imaju netaknut, čak natprosječan poriv za sistematizacijom, a ispod prosječnu empatiju. Ljudi s autizmom imaju poteškoće da pročitaju ili interpretiraju nečije misli, namjere i osjećanja. To zovemo kognitivna empatija, ili teorija uma“ i ona predstavlja poseban izazov u radu sa osobama sa spektrom autizma, ali i za njih same. Brižnost i afektivna empatija je njima posebno svojstvena i umju da pokažu emociju. Zato je važno da im na brižnost i toplinim uzvratimo kako bi uspostavili odnos povjerenja sa njima, posebno na relaciji profesionalac-dijete.
Povodom obilježavanja dana autizma širom svijeta organizuju se brojni događaji za naučnu, ali i širu društvenu zajednicu. U tom kontekstu, u ponedjeljak, 01. aprila, Centar za rani razvoj i Centar za nauku organizovali su treći simpozijum o poremećajima iz spektra autizma pod nazivom „Slični i različiti, zajedno“ u amfiteatru Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Brojni stručnjaci i predavači, govorili su ovoj važnoj temi iz različitih perspektiva. Ove godine tema se obrađivala ne samo sa medicinskog aspekta, već i u kontekstu drugih sistema na primjer obrazovanja, ali i novih metoda koje mogu biti značajna podrška profesionalcima u radu. Osim predstavnica Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, simpozijumu su prisustvovali predstavnici roditelja, predstavnici Ministarstva prosvjete, Ministarstva zdravlja, socijalni radnici, medicinski radnici, defektolozi, logopedi, psiholozi a sve u cilju unaprjeđenja znanja i saznanja kada je u pitanju ova oblast.
Važno je napomenuti, što je na neki način i zaključak ovog skupa, da bez sinergije različitih struka ne može se pružiti pravovremena podrška i stimulacija osobama sa spektrom autizma za njihov razvoj i napredak. Važno je u periodu ranog razvoja krenuti sa intezivnim tretmanima i podrškom ovim osobama i njihovim porodiciama.
Kao metoda koja je korisna i važna za dalje razvijanje i unaprjeđenje u radu sa osobama iz spektra autizma je porodično orjentisana rana intervencija koja kroz multidisciplinarni pristup u porodičnom okruženju pruža roditeljima i djeci upravo onu podršku koja je njima u datom trenutku potrebna. Profesionalci su se na Simpozijumu usaglasili da je ovo polje koje treba podržati u cilju unaprjeđenja podrške porodicama koje imaju djecu sa autizmom.
Zavod za socijalnu i dječju zaštitu nastaviće kontinuirano da akredituje programe obuka relevantne za podizanje svijesti i sticanje vještina profesionalaca u sistemu socijalne i dječje zaštite za pružanje kvalitetnijih usluga i podrške osobama iz spektra autizma.
