clanci01.jpeg
Članci

Pišite o onome čime se bavite i dijelite svoja iskustva sa kolegama.

Siromaštvo, izazov za društvo

Danas je 17. oktobar Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Dostojanstvo za sve u praksi je krovna tema obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva u cilju okončanja siromaštva, zaštite planete i obezbeđivanja da svi ljudi svuda uživaju u miru i prosperitetu.
SIROMASTVO
Trenutno 1,3 milijarde ljudi i dalje živi u višedimenzionalnom siromaštvu, od kojih su skoro polovina djeca i mladi.

Svake godine jaz između bogatih i siromašnih postaje sve veći. U protekloj godini, dok se milioni bore sa erozijom radničkih prava i kvaliteta posla, korporativna moć i bogatstvo milijardera zabilježili su rast bez presedana. Siromaštvo i nejednakost su rezultat namjernih odluka ili nečinjenja koje obeshrabruju najsiromašnije i marginalizovane u našim društvima i krše njihova osnovna prava. Tiho i kontinuirano nasilje siromaštva – socijalna isključenost, strukturalna diskriminacija i obesnaživanje – otežava ljudima koji su zarobljeni u ekstremnom siromaštvu da iz njega izađu.

Pandemija Covid-19 naglasila je ovu dinamiku, otkrivajući nedostatke i neuspjehe u sistemu socijalne zaštite, kao i strukturne nejednakosti i različite oblike diskriminacije koji produbljuju i održavaju siromaštvo. Pored toga, klimatske vanredne situacije predstavljaju novo nasilje nad ljudima koji žive u siromaštvu, jer su ove zajednice neopravdano opterećene češćim pojavama prirodnih katastrofa i degradacijom životne sredine, što dovodi do uništavanja njihovih domova, usjeva i sredstava za život.

Ove godine obiležava se 36 godina Svjetskog dana za prevazilaženje ekstremnog siromaštva i 31 godina od Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva. Ovaj dan odaje počast milionima ljudi koji pate od siromaštva i njihovoj svakodnevnoj hrabrosti i prepoznaje suštinsku globalnu solidarnost i zajedničku odgovornost koju imamo za iskorjenjivanje siromaštva i borbu protiv svih oblika diskriminacije. Siromaštvo nije samo ekonomsko pitanje, već višedimenzionalni fenomen koji obuhvata nedostatak kako prihoda, tako i osnovnih sposobnosti za dostojanstven život. Osobe koje žive u siromaštvu doživljavaju mnoga međusobno povezana lišavanja koja ih sprječavaju da ostvare svoja prava uključujući:

- opasne uslovi rada
- neadekvatno stanovanje
- nedostatak zdrave hrane
- nejednak pristup pravdi
- nedostatak političke moći
- ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti
 
Činjenica da je najmanje trećina djece u Crnoj Gori u riziku od siromaštva, potvrđuje neophodnost i hitnost preusmjeravanja pažnje donosioca odluka na ovu temu, tim prije što kao potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, Crna Gora se obavezala da svakoj djevojčici i dječaku obezbijedi ostvarivanje prava na život bez siromaštva.
Studija o višedimenzionalnom siromaštvu djece u Crnoj Gori https://www.unicef.org/montenegro/izvjestaji/vi%C5%A1edimenzionalno-siroma%C5%A1tvo-djece-u-crnoj-gori,koju je  objavio UNICEF, pokazuje da je više od 80 odsto djece u Crnoj Gori i čak 96 posto romske djece u stanju deprivacije barem u jednoj od sedam dimenzija koje su od ključnog značaja za razvoj djeteta – zdravlje, ishrana, razvoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu, zanemarivanje i disciplina, dječji rad i kvalitetni uslovi stanovanja kao što su, između ostalog, voda i sanitarije.
 

„Prekidanje ovog kruga siromaštva prvenstveno zavisi od ulaganja Vlade u prava djeteta, kao i u prava žena. Zbog toga pozivamo sve političke aktere da se ujedine za djecu Crne Gore obavezujući se da će uložiti dovoljno sredstava da se djeci pogođenoj siromaštvom obezbijedi adekvatan pristup kvalitetnim uslugama u domenu zdravlja, obrazovanja i dječje zaštite. Bez značajne podrške države ta djeca ne mogu izaći iz višegeneracijskog ciklusa siromaštva. To je u najboljem interesu razvoja cijele zemlje”, stav je Huana Santandera, šefa predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru.

5000100 flag

  Finansira Evropska unija

Ovaj sajt izrađen je u okviru regionalnog programa za ublažavanje uticaja pandemije COVID-a-19 na djecu i roditelje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj koji finansira Evropska unija, a podržava UNICEF.

Sadržaj sajta je isključiva odgovornost Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Crne Gore i nužno ne odražava stavove Evropske unije i UNICEF-a.