clanci01.jpeg
Članci

Pišite o onome čime se bavite i dijelite svoja iskustva sa kolegama.

 

ŠESNAEST DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

 

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1999. godine rezolucijom 54/134 službeno potvrdila 25. novembar za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama sa ciljem da se širom svijeta podigne svijest o ovom problemu i pozvala vlade, međunarodne organizacije i nevladine organizacije da organizuju različite aktivnosti i diskutuju o ovom pitanju i načinima njegovog rješavanja.

Svjetski dan djeteta, 20. novembar

Svjetski dan djece obilježava se svake godine 20. novembra jer je toga dana 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta. Kao međunarodni dokument Ujedinjenih naroda, Konvencija sadrži univerzalne standarde koje države moraju jamčiti svakom djetetu. Konvenciju je do danas potpisalo 196 zemalja, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području međunarodnih ljudskih prava. Time je svijet dao obećanje da će svoj djeci biti osigurana jednaka prava te da će učiniti sve kako bi se zaštitila i osigurala njihova prava na preživljavanje, razvoj, učenje i razvijanje do punih potencijala, bez diskriminacije.

TRGOVINA LJUDIMA, PROBLEM SVJETSKIH RAZMJERA

Evropska komisija je na preporuke Evropskog parlamenta, 18. oktobar proglasila Evropskim danom borbe protiv trgovine ljudima. 

Trgovina ljudima, posebno ženama i djecom je problem svjetskih razmjera koji pogađa sve zemlje, bez obzira na društvene, političke ili ekonomske prilike koje vladaju u njima. Izvršenje ovog krivičnog djela u većem broju slučajeva podrazumijeva organizovanu kriminogenu strukturu i više povezanih krivičnih djela (korupcija, pranje novca, i sl.). Ovaj fenomen, obuhvatajući faze vrbovanja, transporta i eksploatacije žrtava, u svojim različitim oblicima dešava se na teritoriji zemalja porijekla, tranzita i krajnjeg odredišta. Žene, djeca i muškarci koji su žrtve trgovine ljudima podvrgavaju se raznovrsnim oblicima zlostavljanja i iskorišćavanja kojima se povrjeđuju njihova osnovna ljudska prava.

 

trgovina ljudima pixabay 2

Danas je 17. oktobar Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Dostojanstvo za sve u praksi je krovna tema obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva u cilju okončanja siromaštva, zaštite planete i obezbeđivanja da svi ljudi svuda uživaju u miru i prosperitetu.
SIROMASTVO
Trenutno 1,3 milijarde ljudi i dalje živi u višedimenzionalnom siromaštvu, od kojih su skoro polovina djeca i mladi.

Svake godine jaz između bogatih i siromašnih postaje sve veći. U protekloj godini, dok se milioni bore sa erozijom radničkih prava i kvaliteta posla, korporativna moć i bogatstvo milijardera zabilježili su rast bez presedana. Siromaštvo i nejednakost su rezultat namjernih odluka ili nečinjenja koje obeshrabruju najsiromašnije i marginalizovane u našim društvima i krše njihova osnovna prava. Tiho i kontinuirano nasilje siromaštva – socijalna isključenost, strukturalna diskriminacija i obesnaživanje – otežava ljudima koji su zarobljeni u ekstremnom siromaštvu da iz njega izađu.

images

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se danas, kao i svake godine 10. oktobra.

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja ima za cilj podizanje svijesti u globalnoj zajednici o ključnim problemima mentalnog zdravlja i preduzimanje akcija za stvaranje trajnih promjena u toj oblasti, kroz saradnju sa različitim partnerima.

Ovogodišnji slogan nosi naziv “Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo“.

Stanje mentalnog zdravlja ne bi trebalo da predstavlja razlog da se neko liši onih najvažnijih prava, ljudskih prava. Nažalost, ljudi sa mentalno zdrastvenim problemima se i dalje diskriminišu širom svijeta i bivaju isključeni iz zajednica.

Svjetski dan mentalnog zdravlja ima za cilj podizanje svijesti u globalnoj zajednici o ključnim problemima mentalnog zdravlja i preduzimanje akcija za stvaranje trajnih promjena u toj oblasti, kroz saradnju sa različitim partnerima.

25% svjetske populacije (svaka četvrta osoba na svijetu) boluje od nekog mentalnog poremećaja. Među najčešćim poremećajima anksiozni su i depresivni poremećaji.

Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo emocija poput ljutnje, tuge, tjeskobe i sličnih neugodnih emocija koje svi ponekad osjećamo. Dobro mentalno zdravlje omogućuje nam da se uspješno nosimo s teškim emocijama koristeći svoje resurse i alate koji su nam na raspolaganju.  

Važnosti mentalnog zdravlja pojedinaca i društva u cjelini polako postajemo sve svjesniji i to se ogleda u inkluzivnijim društvima i javnim politikama.

Svako, ko god i gdje god bio, ima pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. To uključuje pravo na zaštitu od rizika mentalnog zdravlja, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu brigu te pravo na slobodu, nezavisnost i uključenost u zajednicu.

„Vrijeme korone“ uticalo je na razne aspekte našeg života, kako privatnog, tako i profesionalnog. Prilagođavali smo se kako smo umjeli, kako nam je nametnuto i kako su okolnosti zahtjevale.

Razvojno - integrativna supervizija u Crnoj Gori, koja je tek napravila svoje prve korake, našla se pred prvim velikom izazovom – kako okupiti stručnjake na jednom mjestu, a obezbjediti im sigurnost i kvalitet supervizijske podrške?

prof. dr. sc. Marina Ajduković u martu/aprilu 2020.godine, U Ljetopisu socijalnog rada, objavljuje članak pod nazivom „Supervizija »na daljinu« u vrijeme covid-19 krize:hrvatska perspektiva“.   

marina ajdukovicprof. dr. sc. Marina AjdukovićPolazeći od analize međunarodnih iskustva te naših početnih iskustava, ponuđene  su  prve smjernice“početnike”za planiranje i provođenje online supervizije. Problematizirani su etički i pravni  aspekti   zaštite supervizanata i njihovih    klijenata/korisnika, IT aspekti i praktični aspekti supervizijskog rada online. Također   su opisana obilježja podržavajuće supervizije, uključujući   emocionalnu regulaciju u supervizijskom procesu,  koji je u   doba korona epidemije nužno online.“

 

 

 Supervizija na daljinu u vrijeme COVID19 krize - hrvatska perspektiva - Marina Ajduković.pdf

Supervizijski odnos kao temeljni element uspostavljanja i odvijanja procesa supervizije, prema Bordinovoj definiciji, uključuje tri aspekta:

  • dogovor supervizora i supervizanta o ciljevima supervizije
  • dogovor supervizora i supervizanta o zadacima supervizije 
  • emocionalnu vezu između supervizora i supervizanta

Razvoj odnosa u superviziji psihosocijalnog rada

psih. Višnja Matić,  SOS Dječje selo Ladimirevci

 VisnjaPremda je supervizijski odnos profesionalan, čak i formalan, s jasno određenim ulogama i odgovornostima, principi i faze njegova

 razvoja  ne  razlikuju se od razvoja bilo kojeg drugog odnosa, kolegijalnog ili prijateljskog.

 ...uključenosti u odnos  ovisi i o individualnim razlikama supervizanata. Ovisno o njihovoj ličnosti kao i profesionalnom i

 životnom iskustvu,  neki od njih će se lakše otvarati, dok će drugi pokazivati otpor i sukladno tome će se transformirati

 njihova ne-osobna u osobnu uključenost   u supervizijski proces.

 Razvoj odnosa u superviziji psihosocijalnog rada - Višnja Matić.pdf

 

 

 

 .......Socijalna radnica je postavila na supervizijskom susretu pitanje da li da odobri susrete djece (8 i 10 godina) s ocem koji je u zatvoru zbog ubojstva njihove majke. Iako je na početku izrazila strah o negativnim učincima odlaska u zatvor po djecu, supervizijski rad je otvorio i niz drugih pitanja - njezine poteškoće da nađe ravnotežu između očekivanja udomitelja da djeca ne idu u posjet ocu, očekivanje kolege socijalnog radnika da otac vidi djecu i najboljeg interesa djece....

porodica deca

 ZNAČAJ SUPERVIZIJE ZA KVALITETNI RAD S DJECOM, MLADIMA I OBITELJIMA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

prof. dr. sc. Marina Ajduković 

" Obitelj je područje s kojim svi stručnjaci imaju osobno iskustvo, osobne stavove i ideje o tome što je ključno za obiteljski život. Ta isprepletenost osobnog i profesionalnog može olakšati, ali i otežati rad s konkretnom obitelji kojoj je potrebna podrška ili pomoć. Supervizija ima ključnu ulogu u osvještavanju i razdvajanju osobnog i profesionalnog što istodobno osigurava osobni i profesionalni rast stručnjaka i kvalitetni, individualizirani pristup pojedinoj obitelji."...

" U susretu s obiteljskim nasiljem kod stručnjaka se mogu javiti osjećaji kao što je krivnja, ljutnja, potreba za optuživanjem sebe i drugih, poricanje. Sekundarna traumatizacija, paralelni procesi i kontratransferne reakcije su česta pojava. Sagorijevanje stručnjaka zbog profesionalnog stresa je također često"...

Značaj supervizije za kvalitetni rad sa djecom, mladima i obiteljima u sistemu socijalne skrbi - Marina Ajduković.pdf

 ... Nakon svega nekoliko susreta došla sam do zaključka da nije najsretnije rješenje kad je supervizor previše »uronjen« u istu problematiku kao i supervizanti. Imala sam osjećaj da se tako previše »lijepim« na sadržaj, razmišljam kako sam ja postupala u sličnoj situaciji, a teže se stavljam u metapoziciju. To je posebno bilo vidljivo kod slučajeva koje su iznosile supervizantice koje su kao i ja radile u timu za brak i obitelj, dakle na identičnim poslovima.

psihološkinja, Ljerka Tuđa Družinec, Centar za socijalnu skrb Zabok

Utjecaj profesionalnog iskustva supervizora i konteksta na supervizijski proces u pomažućim profesijama 

SAŽETAK Rad se bavi reflektiranjem o vlastitom supervizijskom radu, s ukupno sedam supervizijskih grupa u različitim kontekstima. Provedeno je kvalitativno istraživanje s ciljem utvrđivanja kako se razlličiti konteksti u kojima se odvija supervizija reflektiraju na supervizijski proces, od kakvog je utjecaja bazično obrazovanje i profesionalno iskustvo supervizorice, analiziraju se prednosti i nedostaci kada supervizorica i supervizanti rade na manje ili više sličnim poslovima. Refleksije o vlastitom radu uspoređuju se s dosadašnjim istraživanjima u superviziji i dostupnom stručnom literaturom.

Utjecaj profesionalnog iskustva supervizora i konteksta na supervizijski proces u pomažućim profesijama - Ljerka Tuđa Družinec.pdf

5000100 flag

  Finansira Evropska unija

Ovaj sajt izrađen je u okviru regionalnog programa za ublažavanje uticaja pandemije COVID-a-19 na djecu i roditelje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj koji finansira Evropska unija, a podržava UNICEF.

Sadržaj sajta je isključiva odgovornost Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Crne Gore i nužno ne odražava stavove Evropske unije i UNICEF-a.